četvrtak, 3. studenoga 2016.

Stalni sudski tumači



Stručni ste u svom području, možete i znate kvalitetno prevoditi s ili na strani jezik i želite da vaši prijevodi dobiju na vrijednosti?

Jedna od mogućnosti koju imate je postati ovlašteni prevoditelj za pružanje usluga međunarodno važećih prijevoda, odnosno stalni sudski tumač. Svojim potpisom i pečatom (ovjeravanjem) na prijevodu dokumenta sudski tumač potvrđuje kako je pripremljeni prijevod ispravan te prihvaća pravnu odgovornost za moguće pogreške. Sudski tumači mogu djelovati samostalno u vlastitom poduzeću ili raditi u okviru prevoditeljskih ili drugih tvrtki.

            Kako bi postali stalni sudski tumač morate zadovoljiti određene uvjete. Uvjeti za prijavu za polaganje pravnog ispita su: hrvatsko državljanstvo, status o nekažnjavanju, položeni sveučilišni diplomski studij i certifikat o znanju jednog ili više stranih jezika na jezičnoj razini C2 (diploma studija stranog jezika ili diploma iz Centra za strane jezike Vodnikova). Nakon toga prijavljujete pravni ispit na nadležnom županijskom ili trgovačkom sudu koji se održava dva puta godišnje (ispit o poznavanju ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravne terminologije). Zatim nakon polaganja pravnog ispita treba proći stručnu obuku u trajanju od 14 sati (tijekom dvije subote) i položiti prisegu na sudu. Stalni sudski tumač imenuje se na četiri godine nakon čega se treba ponovo imenovati. (više informacija na http://www.usst.hr/hr/1423/kako-postati-stalni-sudski-tumac/)
            Stalni sudski tumači obavezni su djelovati u skladu s Pravilnikom o stalnim sudskim tumačima, voditi evidenciju svih napravljenih prijevoda te izdavati pravovaljane račune. Naravno, oni mogu pripremati i neovjerene prijevode za koje ne snose pravnu odgovornost. Ali titula stalnog sudskog tumača vam ne osigurava posao ili radno mjesto, ona samo potvrđuje vjerodostojnost pripremljenog prijevoda. 



Korisni linkovi:

Udruga stalnih sudskih tumača (USST)

utorak, 25. listopada 2016.

Rokovi prijevoda - isporuka

Dnevna norma prijevoda podrazumijeva do 6 kartica teksta. Prijevodi od 7 do 8 kartica teksta dnevno smatraju se žurnim i cijena se povećava za 30%. Prijevodi više od 8 kartica teksta dnevno smatraju se jako žurnim i cijena ovisi o količini i stvarnom roku. Cjenik prijevoda vrijedi za dane u radnom tjednu i ne uključuje sate izvan radnog vremena. U rok prijevoda ne uračunava se dan primitka teksta i dan isporuke prijevoda.


utorak, 11. listopada 2016.

STALNO USAVRŠAVANJE SUDSKOG TUMAČA

Prevoditelji i sudski tumači moraju stalno raditi na svojim vještinama, kako samostalno tako i kroz specijalizirane radionice i obuku. Službeni programi se mogu naći na fakultetima, ali postoje i rijetki programi i radionice koji se periodički odvijaju. Prevoditelji svakako ne smiju zapustiti svoj materinji jezik koji također treba stalno usavršavanje.
Također, postoje mnogi alati za koje se također periodički odvijaju radionice, poput alata TRADOS.

srijeda, 21. rujna 2016.

Sudski tumač za njemački jezik

Stalni sudski tumač za njemački jezik jest osoba kojoj je nadležni sud dao ovlast prevoditi s hrvatskog na njemački jezik ili s njemačkog na hrvatski jezik te svojim potpisom i pečatom potvrditi da je njegov prijevod istovjetan originalu. Takav prijevod nazivamo ovjereni prijevod s njemačkog na hrvatski jezik ili ovjereni prijevod s hrvatskog na njemački jezik, a sastoji se od:
  • naslovne stranice
  • prijevoda s njemačkog na hrvatski jezik ili s hrvatskog na njemački jezik
  • potvrde/izjave tumača da prijevod odgovara izvorniku
  • kopije izvornog dokumenta ili izvornog dokumenta
  • uveza s naljepnicom, pečatom i potpisom
Ovjereni prijevod pripremljen na ovakav način ima snagu izvornika u svim državnim institucijama Republike Hrvatske kao i državnim institucijama njemačkog govornog područja.


ponedjeljak, 12. rujna 2016.

Kratki povijesni pregled talijanskog jezika


Talijanski jezik se nalazi u romanskoj jezičnoj skupini, a koja potječe od latinskog jezika. Pokriva područje Apeninskog poluotoka gdje je bilo žarište njegovog prethodnika kojem je i najsličniji od svojih romanskih rođaka.

Obzirom na nepismenost većine populacije za vrijeme opće upotrebe standardnog latinskog jezika, intenzivno su se stvarale dijalektalne razlike među gradovima i regijama. One su zajednički nazivane sermo vulgaris, tj. pučki jezik. Te su dijalektalne varijante konačno prevladale zbog raspada carstva na više kraljevina i država u 5. stoljeću, i od tada se samostalno razvijaju.
Pod stalnim previranjima i borbama, polako se razvijaju značajke današnjeg talijanskog jezika. Varijante su se toliko počele razlikovati da se govornici više nisu međusobno razumijeli na Apeninskom poluotoku krajem 8. stoljeća, te je stoga latinski nametnut kao pisani standardni jezik. Izumom tiskarskog stroja u 15. stoljeću javlja se tendencija za normizacijom postojećih jezika standardnih u zasebnim političkim cjelinama.

Početkom renesanse, varijanta talijanskog iz Toskane se počela širiti talijanskim govornim područjem zbog intenzivne trgovine Firence s ostalim dijelovima Italije i zbog svoje centralne pozicije. Također, pogodovalo je i to što je ta varijanta najmanje odskakala od klasičnog latinskog jezika koji je bio okosnica tradicije i vjerskoga života, ali i jezik na kojem su stvarali veliki pisci poput Dante-a, Petrarke i dr. Nakon ujedinjenja Kraljevine Italije 1861. godine, toskanska varijanta postaje opće prihvaćena te ostale varijante ostaju na razini regionalnih dijalekata.
Za razliku od latinskog jezika, današnji talijanski jezik nema deklinacije imenica, nema srednji rod, sadrži određene članove i više prijedložnih izraza, ima mnogo anglicizama i dr.

srijeda, 7. rujna 2016.

Razlike i prednosti prijevodne memorije

Razlike:

Prevoditeljski alati često imaju imena koja mogu zvučati slično osobi koja nije upoznata s prevođenjem.
Primjerice, prijevodna memorija nije terminološka baza. Terminološka baza je baza podataka koja sadrži popis višejezičnih termina koji se mogu pretraživati. Terminološka baza se često rabi zajedno s prijevodnim memorijama.
Prijevodna memorija također nije strojni prijevod (machine translation). Strojno prevođenje automatski prevodi dokument bez sudjelovanja prevoditelja. Ove vrste alata su brze i jednostavne za korištenje, no rezultat su im prijevodi loše kvalitete, zbog toga što računala ne mogu razumjeti suptilnosti jezika, kontekst i značenje teksta koji se prevodi. Po nekim procjenama, kvaliteta i preciznost takvih prijevoda obično je oko 50% – 70%, te se taj postotak čak može značajno smanjiti kad se radi o stručnijim prijevodima koji zahtijevaju posebno specijalizirano znanje o području. Također, strojni prijevodi mogu se rabiti samo za određeni broj podržanih jezika.

Prednosti prijevodnih memorija:
Prijevodne memorije potencijalno omogućavaju da se prijevodi obavljaju jeftinije, brže i s boljom kvalitetom.
S obzirom da se pohranjene segmente može rabiti u novim prijevodima, prevoditelj mora utrošiti manje vremena (s time i novca) za prijevod teksta. To koristi i prevoditelju i klijentima.
Za prijevode također treba i manje vremena. Prednost prijevodnih memorija osobito je očita u prijevodima na nekoliko dokumenata, u kojima treba zadržati dosljednost terminologije i fraza. Prevoditelj može značajno brže nadzirati prošle prijevode te ih lakše mijenjati, ako za to ima potrebe.

petak, 26. kolovoza 2016.

Prijevodna memorija


Prevođenjem su se izvorno bavili bilingvalni pojedinci sa znanjima o specijaliziranim temama. To su uglavnom bili profesionalci koji su se prevođenjem o svojim temama interesa bavili kao sporednom djelatnošću. Liječnici su prevodili medicinske tekstove, akademici su prevodili književne tekstove itd.
Kasnije, profesionalizacija prevoditeljstva kao djelatnosti dobila je veliki poticaj u 90im godinama prošlog stoljeća nakon digitalne revolucije, koja je u prevođenju omogućila razvoj brojnih tehnologija i prevoditeljskih alata koji olakšavaju i poboljšavaju kvalitetu prevođenja. Jedan od najvažnijih takvih alata su prijevodne memorije (translation memories – TM). Osim što prevoditelju omogućava veću produktivnost, brži rad i manje vremena posvećenog istraživanju teme, prijevodne memorije omogućavaju dosljednost i ujednačenost teksta i terminologije, ne samo kroz unutarnju dosljednost kroz jedan prijevod, već i kroz čitav niz tematski povezanih tekstova.

Prijevodna memorija je lingvistička baza podataka koja kontinuirano pohranjuje prijevode prevoditelja dok radi, kako bi ih mogao iskoristiti za neku buduću uporabu. U neku ruku, ona je nusproizvod stvarnog procesa prevođenja teksta.
Njena je svrha omogućiti prevoditeljima korištenje prethodnih prijevoda slične ili iste tematike. Temelji se na sofisticiranoj bazi podataka koja „pamti“ što je prevoditelj ranije preveo te rabi to znanje kako bi olakšala prevoditelju prevođenje budućih tekstova.
Bez prijevodnih memorija koje pohranjuju sadržaj za buduću ponovnu uporabu, prevoditelj bi morao stalno ponovno prevoditi iste rečenice. To može usporiti proces prevođenja te ugroziti i kvalitetu prevoditeljeva rada.
Prijevodne memorije temelje se na konceptu izvorne rečenice i ciljne rečenice. Kako prevoditelj prevodi segmente teksta ili rečenice, tako se one u parovima izvornika i prijevoda pohranjuju u prijevodnu memoriju. Kasnije, ako se u tekstu pojavi slična ili identična rečenica, prijevodna je memorija prepozna i izvuče iz svoje baze podataka pohranjeni odgovarajući prijevod.
Kad prijevodni alat s prijevodnom memorijom naiđe na novi segment teksta, pretražuje kroz bazu podataka i traži slične segmente. Svakom potencijalnom unosu dodjeljuje postotak sličnosti s neprevedenim segmentom te prevoditelju prikazuje rezultate koji su iznad određenog praga sličnosti. Primjerice, segment iz prijevodne memorije koji se prikazuje s 99% sličnosti najvjerojatnije je identičan neprevedenom segmentu, s potencijalnim razlikama tek u velikim i malim slovima ili interpunkciji. Segment s 65% sličnosti najvjerojatnije ima tek neke slične fraze ili dijelove rečenice te zahtijeva značajne izmjene u prijevodu. Takvi se rezultati koji djelomično odgovaraju potrebnom segmentu nazivaju „fuzzy matches“. Njih prevoditelj treba pregledati i izmijeniti po potrebi, no ipak su od pomoći jer segment ne treba u potpunosti prevoditi od početka. Dok prevoditelj prolazi kroz izvorni dokument, prijevodna memorija nudi odgovarajuće prijevode („matches“) kao potencijalne odgovarajuće prijevode. Prevoditelj može prihvatiti ili ručno podesiti predložene prijevode. Rečenice bez odgovarajućih prijevoda prevoditelj će prevesti od početka. Nakon potvrde prijevoda i ti će se prijevodi pohraniti u prijevodnu memoriju za kasniju, ponovnu uporabu.

Ono što je bitno napomenuti je da je prevoditelj ključan u tom procesu. On mora pregledavati i potvrditi da ponuđeni prijevod zaista odgovara kontekstu i značenju izvornog segmenta ili rečenice koja se prevodi.
Postavljanju prijevodne memorije od koristi potrebno je vrijeme i velika količina prevedenog teksta. No za samo građenje baze podataka nije potreban nikakav dodatni rad. Prijevodna memorija raste dok prevoditelj prevodi.